Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku

Djelo Đure Benića i Marije Benić Penave "Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku" vrijedno je izvorno znanstveno djelo kojim se popunjava praznina u hrvatskoj ekonomskoj literaturi s područja ekonomske misli staroga i srednjeg vijeka, a za mnoge znanstvenike i znanstvenice postat će inspiracija i izvor za daljnja istraživanja.

Stil pisanja vrlo je jasan i precizan. Knjiga je jasno podijeljena u dva temeljna dijela: Ekonomska misao u starom vijeku i Ekonomska misao u srednjem vijeku.

Prvi se dio sastoji od šest poglavlja (Ekonomske ideje i misli u Bibliji, Mezopotamija, Kina, Indija, Grčka i Rim), a drugi od dva (Islamska ekonomska misao i Kršćanska ekonomska misao).

Svako poglavlje počinje uvodom i završava vrlo jasnim zaključkom i detaljnim popisom svih upotrijebljenih bibliografskih jedinica. Broj bibliografskih jedinica kojima se autori koriste u radu impresivan je – ukupno 373 izvora među kojima je 201 knjiga i 91 članak te 1285 bilješki.

S obzirom na kompleksnost i temu rukopisa, dio je teksta tablično oblikovan i bogato ilustriran slikama koje su obilježile to razdoblje. Na taj je način suvremenim didaktičko-metodičkim oblikovanjem postignuta veća preglednost i privlačnost djela. Na kraju se nalazi i detaljno kazalo slika s navedenim izvorima (popis od 155 slika) i imena (popis od 652 imena).

Knjiga je obogaćena i dodatnim digitalnim sadržajima (158 javno dostupnih dokumenata i videozapisa).

Koncepcijom i oblikovanjem knjiga će zasigurno privući zanimanje ne samo studenata koji izučavaju povijest ekonomske misli nego i šire javnosti, ekonomista, ali i onih koje zanimaju dostignuća pojedinih filozofa i mislilaca općenito, a posebno na području ekonomije i gospodarstva u starom i srednjem vijeku, pa će sigurno biti poticaj za daljnja istraživanja problematike ekonomske misli.


Iz recenzija

„Djelo autora Đure Benića i Marije Benić Penave Ekonomska misao u starom i srednjem vijeku nesvakidašnji je i dobrodošao iskorak u ekonomsko-povijesnoj analizi i analizi ekonomske misli. Zauzima istaknuto mjesto u hrvatskoj ekonomskoj znanosti zahvaljujući širokom obuhvatu i kompetentnom pronicanju u dubinu ekonomskih spoznaja gotovo zaboravljene, ali ne i manje aktualne antičke i srednjovjekovne ekonomske misli. Začudna znanstvena svježina mislilaca staroga i srednjeg vijeka u inovativnoj znanstvenoj interpretaciji i kritičkom propitivanju autora dobiva puni smisao. Ona ispunjava i svoju svrhu naglašavanjem kontinuiteta neprevladanih pitanja ljudske aktivnosti u osiguravanju kako osobne tako i društvene egzistencije. No ona je i vrelo ne samo teorijskih modela koji se ponavljaju nego i njihove inovativne prilagodbe tehnologijama koje se mijenjaju, odnosno kombinacijama uporabe oskudnih resursa. Rukopis je vrijedno izvorno znanstveno djelo kojim se popunjava uočljiva praznina u hrvatskoj ekonomskoj literaturi. On je potreban poticaj dubljem promišljanju naravi ekonomske aktivnosti i odnosa javnog dobra i privatnog interesa te učinkovitoj upotrebi oskudnih resursa koja uključuje prihvatljivu razinu ekonomskih i socijalnih nejednakosti s osloncem na trajnost ekonomske misli u starom i srednjem vijeku.”
- prof. dr. sc. Ivo Družić, redoviti profesor u trajnom zvanju, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

„Uzajaman rad oboje autora rezultirao je zanimljivim spojem tradicionalnog i modernog pristupa obradi ove vrlo zahtjevne i kompleksne problematike. Djelo je namijenjeno široj čitateljskoj publici. Knjiga je pisana kao znanstvena monografija, a ne kao udžbenik, ali s obzirom na vrlo preglednu strukturu, sustavnu obradu tema i opsežnu upotrijebljenu literaturu, može se primjenjivati u nastavi u predmetima iz povijesti ekonomske misli. Svrha analize ekonomske misli u starom i srednjem vijeku nije samo otkrivanje znanstvenih istina o prošlosti nego i pokušaj stručnjaka da se na temelju znanstvenih činjenica o proteklim događajima i pojavama otkriju i važne spoznaje o sadašnjosti i budućnosti. Riječ je o kapitalnom djelu o ovoj tematici kakvo dosad nije objavljeno ne samo u Hrvatskoj nego i u ostalim državama bivše Jugoslavije."
- prof. dr. sc. Alka Obadić, redovita profesorica u trajnom zvanju, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu