Hrvatskoglagoljske makabejske knjige

Knjiga Vesne Badurine Stipčević HRVATSKOGLAGOLJSKE MAKABEJSKE KNJIGE uz Predgovor, Popis literature i deset fotografija glagoljskih rukopisa sadrži četiri glavna poglavlja: 1. Hrvatskoglagoljski biblijski tekstovi, 2. Makabejske knjige, 3. Hrvatskglagoljske Makabejske knjige, 4. Zaključna riječ. U prvom poglavlju autorica temeljito izlaže problematiku istraživanja hrvatskoglagoljske Biblije od početaka hrvatske paleoslavistike do danas, ističući ponajprije kako prijevodi Biblije imaju veliko kulturno i književno značenje za mnoge narode, pa tako i hrvatski. U drugom poglavlju na jednostavan način razlaže o kompleksnoj problematici Makabejskih knjiga u biblijskoj literaturi te povijesnim događajima opisanima u tom dijelu. Pri tome se posebice osvrnula na deuterokanonske starozavjetne knjige koje Židovski svetopisamski kanon nije priznavao i njihovu povijest sve do njihova uvrštavanja u biblijski Kanon katoličke Crkve. U trećem je poglavlju autorica proučila tradiciju Makabejskih knjiga u hrvatskoglagoljskim rukopisima, brevijarima i misalima, počevši od najstarijih iz 13/14. stoljeća do tiskanih iz 16. stoljeća. Potanko je proučila sve tekstove Makabejskih knjiga sačuvanje u hrvatskoglagoljskim spomenicima, u brevijarima i misalima s bibliografijom. Zatim je obradila i pasiju Makabejaca. U zaključnom poglavlju autorica iznosi rezultate svoga istraživanja do kojih je došla tekstološkom metodom i na mnogim primjerima pokazala da su glagoljski tekstovi prevedeni s latinskoga jezika. Komparativno-tekstološkom metodom utvrdila je da postoje dvije brevijarske matice, krškoistarska i zadarskokrbavska; kao i da kod misalskih Makabejskih tekstova postoje podudaranja s dvije misalske matice.

Ova je knjiga izniman doprinos rekonstrukciji hrvatskoglagoljske Biblije te naših znanja o glagoljašima-prevoditeljima s latinskoga jezika u srednjem vijeku te za istraživanja hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika, hrvatskoglagoljske književnosti kulture i književnosti.

Premda srednjovjekovna hrvatskoglagoljska Biblija kao cjelovita knjiga nije očuvana, na njezino postojanje ukazuju arhivski podaci, a opsežna biblijska čitanja u glagoljskim brevijarima i misalima omogućuju rekonstrukciju prvobitnoga glagoljskoga biblijskoga teksta.