Umjetnost i tehnika

Ovo klasično djelo prezentira Mumfordove esencijalne i osebujne poglede na razdvojene, ali isprepletene uloge koje umjetnost i tehnika zauzimaju u modernoj kulturi. Mumford postulira kako je preveliki značaj koji moderni čovjek pridaje tehnologiji doveo do depersonalizacije i ispraznosti većine aspekata života u 20. stoljeću. Poziva na obnavljanje umjetničkih impulsa i vrednovanja umjetničkih postignuća u svakodnevici. Njegovo inzistiranje da tehnološki razvoj bude po mjeri čovjeka, kao i njegov strastveni apel čovječanstvu da iskoristi svoje čudesne mogućnosti i talente kako bi zaustavilo vlastitu anomiju i destrukciju još je značajnije u novom stoljeću koje je osvanulo. Mumford razrađuje srodne teme koje je već dotaknuo u Tehnici i civilizaciji, nastojeći i dalje problematizirati negativne trendove koje napredak tehnologije lišene humanističkih principa nosi sa sobom, s tom razlikom da se u ovom djelu više osvrće na položaj umjetnosti u tehnološki otuđenom svijetu. Mada nezavisna, ta dva djela su ujedno i komplementarna, riječima autora: „svako od njih nastoji istražiti mogućnosti koje moderni svijet pruža čovječanstvu kada ljudi dobre volje nauče pokoriti barbarske mehanizme i mehaničke barbarizme koji danas ugrožavaju samo postojanje civilizacije.“

Lewis Mumford (1895-1990) svjetski je uvažen američki humanistički znanstvenik i pisac, poznat osobito po svojim kapitalnim djelima u kojima istražuje i objašnjava povijest civilizacije, znanosti, tehnike i tehnologije. Najkraće rečeno, glavnina je njegova opusa usredotočena na analizu geneze i konzekvencija industrijskog društva. Zastupao je oštro, ponekad i krajnje kritičko stajalište spram modernog svijeta, a osobito spram vojnih tehnika i tehnologija. Tri su njegova djela postigla svjetsku slavu u znanstveno-akademskim, obrazovnim i kulturnim krugovima: Tehnika i civilizacija (1934), Grad u povijesti (1961) i dvosveščani Mit o mašini (1967-1970). No ne treba zaboraviti ni druga njegova djela u kojima izriče svoja osnovna znanstveno-humanistička ali i estetska nagnuća, kao što su: Povijest utopija (1922), Zlatno doba (1926), Herman Melville: Studija o njegovu životu i viziji (1929), Vrijednosti za preživljavanje (1946), Umjetnost i tehnika (1952), Preobrazbe čovjeka (1956), Urbano obzorje (1968) itd.