Dostojevski, ideje, prijepori

Zbornik kojeg urednički supotpisuju etablirani domaći znanstvenici, djelo je koje svojom predmetno-istraživačkom orijentacijom, teorijskim postavkama i metodološkim pristupima, zadovoljava sve kriterije znanstvene relevantnosti, štoviše izvrsnosti. Kao što sam naslov knjige jasno sugerira, u fokusu su čitanja i interpretacije kompleksne ostavštine velikog ruskog, europskog i svjetskog književnika Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Sukladno interdisciplinarnoj raznolikosti koju simbolizira urednički trio knjige, ali i komplementarnostima u disciplinarno-orijentacijskim i interpretativnim razlikama priloženih radova, ova je knjiga ogledni primjer kvalitetnog komparativnog čitanja i interpretiranja jedne važne, zahtjevne, ali i inspirativne tematike kakva je nasljeđe književnog opusa Fjodora Mihajloviča Dostojevskog. Djelo će biti korisno profesorima, istraživačima i studentima koji su posvećeni studijima i proučavanjima klasične, istočnoeuropske i komparativne književnosti, te slavistike, u interdisciplinarnoj relaciji prema filozofiji, politologiji, filmskim studijima i sociologiji. (Hajrudin Hromadžić) Potaknut dvjestotom obljetnicom rođenja velikoga ruskog književnika, zbornik donosi izbor iz različitih segmenata njegova spisateljskog rada. Kao što ni Dostojevski svoje literarno pero ne usmjeruje u jednom pravcu i jednoj književnoj formi, tako ni prilozi ne ostaju na očekivanom književno-teorijskom ili književno-kritičkom supstratu, već djelo utjecajnog književnika proširuju na filozofski, politički i religijski kontekst, aktualizirajući njegovu „polifoničnu“ fabularnu snagu s jedne strane u partikularnim rusko-europskim i istočno-zapadnim političkim i religijskim antinomijama te s druge u univerzalnim revolucionističkim, ideologističkim, dekadentističkim i psihologističkim previranjima suvremenog čovjeka, o kojima je u svojem vremenu Dostojevski bio jedan od onih koji je pisao najprodornije i najsloženije. (Goran Sunajko) U zborniku su zastupljeni sljedeći tekstovi: Sibila Petlevski »Uvodna riječ. Bobok — poruka za naše vrijeme« Ljubiša Mitrović »Marginalije o filozofiji slobode i eshatološkoj socijalnoj utopiji svečovečanstva u delu Dostojevskog« Goran Gretić, Maroje Višić »Dostojevski — promišljanja o duhu Europe i ideji Rusije« Tihomir Cipek »Dostojevski i ‘konzervativna revolucija’« Igor Lukšič »Evgen Spektorski. Veza Rusije i Slovenije tridesetih godina 20. stoljeća« Franjo Sokolić »Pro et contra« Sebastian A. Kukavica »Spektakli propasti i psihopatologije opsjednuća. Dekadencija Zapada u dekadentskom romanu i romanu degeneracije« Miša Đurković »Fjodor Mihajlovič i pitanje zatvorske civilizacije« Snežana Kalinić »Kaznene minijature u Zločinu i kazni F. M. Dostojevskog i Padu Albera Kamija« Mislav Miholek »Utjecaj Fjodora M. Dostojevskog na rad i djelo Andreja Tarkovskog« Saša Vojković »Tri filmske vizije romana Zločin i kazna Fjodora Mihajlovića Dostojevskog. Ekspresionistički prikaz Roberta Wienea, Hollywoodski stil Josefa von Sternberga i art–filmska naracija Akija Kaurismäkija« Trajče Stojanov »Dostojevski, mistični realist« Mario Kopić »Aljoša i Krist« Venko Andonovski »Dostojevski i McDonald’s. Dostojevski kao zaslon za čitanje suvremene svjetske bestseller književnosti«