Finis Africae

Međunarodni odnosi akademska su disciplina u stanju paradigmatskog nereda. Njezine teorijske perspektive povremeno toliko divergiraju u svojim ontološkim, epistemološkim i metodološkim pristupima da se o njima ne može uvijek jasno govoriti kao o teorijskim modelima unutar jedne više ili manje samorazumljive paradigme. Kod realista dominiraju klasična pitanja države poput sigurnosti, opstanka, moći, oružanih sukoba i sl. Kod liberalnih mislilaca predmeti su promatranja češće institucionalni poredci, globalizacija, međunarodna suradnja, a kod npr. klasičnih marksista to su odnosi između ekonomskih klasa. Realizam se u svojim različitim verzijama tradicionalno smatra dominantnim teorijskim pristupom u međunarodnim odnosima. No pored prihvaćanja barem nekih “vječnih istina” realizma, autori su ove knjige svjesni promjenjivih krajobraza i povijesnih kretanja u sferi međunarodnih odnosa te potrebe za razvojem realističkog narativa izvan tematskih područja koja uobičajeno predstavljaju zonu udobnosti (comfort zone) realističkih mislilaca. Osnovni je stoga njezin cilj (lat. finis = cilj, granica) razviti pristup trima kritičnim izazovima globalnom upravljanju s kojima dosadašnji pristupi u realističkoj tradiciji teško izlaze na kraj i koji tradicionalno nisu smatrani objektima realizma, a to su globalno siromaštvo, pandemije i klimatske promjene.

Petar Popović je doktor znanosti i izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu od 2016. Predaje predmete iz međunarodnih političkih odnosa, teorija međunarodnih odnosa i modernu političku povijest. Autor je brojnih znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i stranim publikacijama iz područja međunarodne politike te dviju monografija: Prijepori u teorijama međunarodnih odnosa (Politička kultura, Zagreb, 2012) i Kriza međunarodnog poretka 21. stoljeća (NZCH/Disput, Zagreb, 2014). Bio je izlagač na brojnim domaćim i međunarodnim konferencijama u zemlji i inozemstvu. Organizator je i aktivni učesnik brojnih tribina i okruglih stolova. Član je uredništva biblioteke i časopisa Politička misao u kojemu je bio urednik rubrike prikaza i recenzija (2012-2020). Surađuje s Fakultetom svjetske ekonomije i međunarodnih odnosa Visoke ekonomske škole u Moskvi. Član je Chatham House, Kraljevskog instituta za međunarodne odnose u Londonu. Od 2016. do 2020. bio je predsjednik Hrvatskog društva za Ujedinjene narode.

Stipe Buzar je doktor znanosti i docent na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu. Od 2018. do 2019. vanjski je suradnik na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti. Od travnja 2015. do lipnja 2016. pomoćni je urednik časopisa Journal of Philosophical Economics: Reflections on Economic and Social Issues. Član je European Non-Territorial Autonomy Network (COST akcija 2019-2023), istraživač na internom projektu Libertas međunarodnog sveučilišta Processes, actors, and justifications of state collapse (lipanj 2019. – lipanj 2021), član uredništva časopisa Međunarodne studije od 2020. godine i Političke analize od 2021. godine te suorganizator znanstvene konferencije STATE (IN)STABILITY: Past, present and future perspectives for the nation state (2019-). Kao povremeni recenzent surađuje s časopisima Obnovljeni život, Croatian Journal of Philosophy, Teoria Polityki (Krakow, Poljska), Polemos, Prolegomena, Anali HPD-a. Redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. Autor je knjige Realizam i teorija pravednog rata (NZCH/Disput,
Zagreb, 2020).

Damir Mladić je doktor znanosti i docent na Libertas međunarodnom sveučilištu u Zagrebu i voditelj doktorskog studija iz Međunarodnih odnosa koji zajednički izvode Sveučilište u Zadru i Sveučilište Libertas. Redovito predaje predmete: Politički pojmovi i ideologije, Uvod u međunarodne odnose te Teorije međunarodnih odnosa. Bio je vanjski suradnik na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu i na Sveučilištu VERN’ te Erasmus koordinator i profesor visoke škole na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa. Voditelj je znanstvenog internog projekta Sveučilišta Libertas. Objavio je jednu knjigu te brojne znanstvene i stručne članke. Redovito sudjeluje na međunarodnim znanstvenim skupovima.