Osvajanje vlasti

Roman "Osvajanje vlasti" Czeslawa Milosza jedinstven je u poljskoj poslijeratnoj književnosti po tome što pokazuje kako politika pretvara ljude u puke poslušnike koji prodaju sva prijašnja načela u zamjenu za privremenu sigurnost. Jedan je naime totalitarizam smijenio drugi, pritišćući te nastojeći iskoristiti i potkupiti dojučerašnje zaklete protivnike.

"Osvajanje vlasti" ne bavi se općom panoramom povijesnih događaja u Poljskoj na kraju Drugoga svjetskog rata, nego s nekoliko pojedinačnih biografija, skiciranih škrto i nasumično. Tako je Piotr Kvinto – politički komesar I. poljske divizije, koji je bio prokazan zbog kontrarevolucionarne djelatnosti te uhićen i poslan na služenje kazne na Uralu – na koncu prisiljen surađivati s Rusima i žarko se nada prilici da emigrira u Pariz. Prije odlaska on pak prokazuje Stefana Cisowskog (konspirativnog pseudonima Foka), poljskog domoljuba, koji je bio u samom središtu varšavskih borbi, i to kao protivnika novouspostavljenog režima. Michał Kamieński pak – istaknuta javna ličnost u Poljskoj, kojega Rusi nazivaju “ideologom fašizma i antisemitizma” i koji zastupa nacionalističku i katoličku stranu – uspijeva ishoditi svojevrstan kompromis ne bi li sačuvao obraz, ali u biti je prisiljen na suradnju s novom vlašću…

“Ništa se ne može izraziti drugačije doli u detaljima”, kaže jedan od likova ovoga romana, čime izražava bit Miłoszeve spisateljske metode, primjerene ne samo njegovoj sjajnoj poeziji nego – ovdje je dokaz – i prozi.