Prijateljstvo na distanci

U glavnom fokusu knjige nalaze se jugoslavensko-kineski odnosi u vrijeme hladnog rata. Dok je središnji dio knjige usmjeren na period detanta, od 1969. do 1980. godine, u široko postavljenom uvodu obrađena su i ranija desetljeća čime je pregled jugoslavensko-kineskih veza zaokružen na razdoblje 1945-1980. To ga čini najcjelovitijim pregledom u dosadašnjoj historiografiji.

Prvi nivo ponuđenog razumijevanja u knjizi svakako je hladnoratovski, no hladni rat nikako nije samo kronološki okvir – bit ovoga konteksta ogleda se u nadmetanju dvije supersile, SAD-a i SSSR-a, i na tome uzrokovanoj dinamici unutar međunarodnih odnosa koja se prelila na cijeli svijet, pa tako i na Jugoslaviju i njenu ulogu u svjetskoj politici. Hladnoratovska dinamika je s razdobljem detanta doživjela značajnu promjenu u svojoj kvaliteti, posebno uključivanjem Pekinga u diplomatski trokut (SAD, SSSR, NR Kina). Drugi tematski nivo jest ideološki i on osvjetljava razmirice u trokutu između Moskve-Pekinga-Beograda, koje su bile zasnovane na ideologiji, a to je onda u različitim fazama proizvodilo drugačije posljedice za svaku od strana i snažno je utjecalo na potencijale i rezultate suradnje među tim zemljama u promatranom periodu. Treći nivo koji se prati u knjizi fokusiran je na izravne bilateralne veze između Beograda i Pekinga.

I dok je o hladnom ratu dosta pisano, o Jugoslaviji tek sporadično, a o Kini na postjugoslavenskim prostorima i dalje vrlo malo, ova knjiga želi to djelomice promijeniti te čitatelju omogućiti uvid u pojedinosti iz kineske povijesti, ekonomije, kulture i diplomatske prakse u vremenu kada je ta zemlja stupala na svjetsku scenu.

Veze između Jugoslavije i Kine prije 1970-ih bile su nerazvijene, sporadične i u najvećem dijelu opterećene političkim i ideološkim raskolom, prvo na liniji Beograd-Moskva, a potom Moskva-Peking. Tek od 1970. započela je stabilizacija političkih prilika i razvoj odnosa između dviju zemalja, koji s neprekinutim kontinuitetom traje do danas, sada ne više s Jugoslavijom već sa zemljama regije među kojima se prvenstveno izdvajaju Hrvatska i Srbija. Temelji te suradnje uspostavljeni su upravo u ovom razdoblju, kada je i kultni jugoslavenski film Valter brani Sarajevo doživio svoju legendarnu popularnost u Kini, čemu je posvećeno jedno poglavlje u knjizi.