Ritam srca

“Fasciniraju me Žeželjeve prijeteće perspektive, način na koji uspijeva izraziti kroz svoje priče i likove osjećaj tuge, nadolazeće propasti. Sve je to prikazano s velikim talentom i stilom koji uspijeva prezentirati njegovu mračnu viziju svijeta originalno i dosljedno.” Federico Fellini (predgovor talijanskom izdanju) Prvi strip-album Danijela Žeželja Ritam srca objavljen je 1990. godine u Zagrebu, a dvije godine kasnije i u Italiji. Nakon više od pet godina mladenačkog crtačkog iskustva te rada na oblikovanju vlastitog izraza nastao je Ritam srca, njegov prvi grafički roman, koji će imati posebno mjesto u njegovu opusu. Ritam srca strip je u kojem je teško prepoznati početničke elemente, naprotiv, djeluje iznimno zrelo u pogledu scenarija, crtačke vještine i, naposljetku, zbog koncepcije kojom je duboko zaronio u istraživanje mogućnosti strip-medija. Čitajući Ritam srca, nameće se pitanje: kako to da u stripu, koji je nastao i bio objavljen u Hrvatskoj, nema ničega što ga izravno povezuje s njegovom sredinom? Strip je nastao i objavljen je prije Žeželjeva odlaska u London sredinom 1990., a potom i u Montepulciano, gdje ostaje do 1995. godine. Možemo pretpostaviti kako je mladom, talentiranom i ambicioznom umjetniku, netom nakon diplome, sve što se događalo oko njega djelovalo strano – društvo na rubu rata, podjele, neizvjesnost. U takvom kontekstu sadržaj Ritma srca možemo tumačiti i kao oblik eskapizma: bijeg u paralelni svijet u kojem je, unatoč egzistencijalnim problemima, umjetnost ključna za život. Žeželj je počeo stvarati svijet u kojem glazba i likovnost žive u potpunoj simbiozi. Zbog slojevitosti bogatstvo simbolike Ritma srca može se pronalaziti u svakom novom čitanju na drugačiji način. Žeželj je vrhunski animalist koji u prvom dijelu stripa iz svog bestijarija izvlači urbane životinje poput goluba i mačke, a kada je cirkus u pitanju, tu su životinje džungle: slon, gorila i lav. On počinje svoju priču u pustinjskom krajoliku gdje je moguće crtati u pijesku, igrati se primitivnim oblicima. Tu ideju grafita u pijesku proteže kroz čitavi strip, predstavljajući jednostavne, gotovo dječje crteže primitivističkih oblika i figura. To vjerojatno postiže spužvom ili špricanjem tuša što predstavlja vizualni i simbolički kontrast distopijskim urbanim ambijentima. Nešto više od dvije godine nakon hrvatskog izdanja talijansko izdanje Ritma srca, s neočekivanim i izrazito ohrabrujućim Felinijevim kratkim predgovorom, za Žeželja je bilo izrazito snažan poticaj, potvrda da može na taj način nastaviti jer je u to vrijeme često mogao čuti mišljenja da strip ne bi trebao tako izgledati. Ritam srca gotovo je školski primjer kako crtežom prikazati ritam i zvuk: slobodne izmjene kompozicije, tempo mijenjan veličinom pojedinih prikaza unutar table, apstraktne ili ornamentalne površine – sve to funkcionira poput jazz-improvizacije. Ritam glazbe i ritam stripa proizlaze iz istog izvora: ritma srca, srži života. Ritam grada reflektira se u glazbi i crtežu, u stvarnosti i snovima, u umu i srcu, te u konačnici, to jest savršen ritam za one pojedince koji ga mogu stvarati i prenositi drugima, ili neke druge koji će ga moći osjetiti.